Toe Faatulaga e le Malo le Komisi e Faatonutonuina le Tau o Oloa
2026-01-30 - 21:59
Ua matauina e le Malo le tele o faasea ua faailo i luga o upegatafailagi e le mamalu o le atunuu i le tauagata o tau o oloa ma o le mafuaaga lea ua manatu ai le Kapeneta e tatau ona toe faamautu le galuega a le Price Control Board poo le Komiti latou te faatonutonuina le tau o oloa. I le feiloaiga a tusitala ma le Palemia i le vaiaso lenei, na ia faamaonia ai le pasia e le Kapeneta o le toe faatulagaina lelei o le Poloaiga o Tau o Oloa. “Ua agai le malo e toe faatu le Komisi e Faatonutonuina le Tau o Oloa /Price Control Board, e pei ona sa masani mai ai i iā aso.” Saunoa Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt o le a toe vaai lelei le tau o oloa, ma tafiesea ai le faafitauli o le pule lava o le faipisinisi ia i le tau o a latou oloa. “O iina e le mafai ai ona toe maua le mea lea e fai i le taimi lenei, ua pule lava le tagata ia i le tau o ana oloa.. “Ua toe foi mai le faatonutonuina o tau o oloa i lalo o le tatou malo. Aisea? E mafai ai ona faatonutonu..” O le Price Control Board Act 1971 a Samoa, sa faaleaogaina ina ua faatuina le Competition and Consumer Act 2016. Taua e le afioga i le Palemia o le a iloiloina e lea Komiti itu uma o le faatulagaina o tau o oloa. “O le a iloa ai le tau faatapulaa e iai le VAGST, ua iloa le tau faatapulaa e tiute ai oloa, ua iloa le pasene o le polofiti a le tagata fai oloa, ma e le tatau la ona toe iai le mea lea tatou te iai i le taimi lenei ua pule lava le tagata i le tau o ana oloa..” Faailoa e le Palemia o le aveese o le Komisi e Mataituina le tau o oloa o le faaiuga lea a le faigamalo ua mavae nei, le HRPP ona o lo latou talitonuga, e tuu lava i le faitalia poo le saolotoga o le tauvaga i le va o pisinisi (market competition). “Sa faapafala le Price Control Board ona sa iai foi le talitonuga a le faigamalo ua mavae, e tatou te o i le mea lea o le Supply and Demand, a tele le oloa ua taugofie, ae a laiti ua taugata... “Ua le toe talafeagai i lenei taimi.. “Ma e manatu ai, toe faafoi mai aiaiga i tau o oloa e toe faafoi mai i totonu o le Malo e pulea atu ai le faatonutonu folauina o ia tulaga uma.” O le vaiaso na tea nei sa pasia ai fo’i e le Kapeneta le faatuina o se Komiti Faapitoa a le Kapeneta e iloiloina oloa o loo auina mai i fafo. “E pei ona silafia i la’u tala na faiatu i le vaiaso na tea nei, ua faatu le Komiti Faapitoa a le Kapeneta e iloiloina invoices ma tau o oloa o loo assess ai tiute ina ia sa’o ma sagatonu.” O le talitonuga a le Taitai o le atunuu ua leva ona feagai le mamalu o le atunuu ma le faafitauli o le taugata o tau o oloa e auina mai fafo. “O le faafitauli lenei ua leva tele, ae o lea faatoa fai atu le fofo, ina ia aua aua lava nei toe sau se isi ma ni ana invoices e pepelo ai le Malo, pe pepelo ai le Ofisa o Tiute, ae ia matuai fai lelei aiaiga o invoices e aumai e sa’o ma faamaonia. Ina ia sa’o le calculate ina o le tiute ma ia sa’o le aoina mai o lafoga a le Malo, ma ia faamaoni tagata uma o loo latou aumaia oloa uma i totonu o le atunuu..” “Ma o le tulaga lena ua toe faamalosia ai le komisi o le poloaiga o le tau o oloa ina ia manino ma malamalama le tulaga lea ona o le fe’ese’eseaiga o loo iai i le taimi i le tau o oloa ae e tatau ona laugatasia i le mea e tatau ona iai.”